Dobrice Milutinovića br. 2


Arhiva:
Izveštaj o radu Narodne biblioteke Pirot
Program rada Narodne biblioteke Pirot

Vesti

Zbog iznenadne sprečenosti dolaska recenzenta knjige „Naši u belom svetu“ Milomira Marića, glavnog i odgovornog urednika Televizije Hepi, prinuđeni smo da promociju knjige odložimo. O novom terminu promocije, bićete obavešteni.

U okviru 22. Salona knjige i grafike, u petak, 9. aprila, biće promovisana knjiga Bobana Mitića “Naši u belom svetu”, u organizaciji Narodne biblioteke Pirot. Gosti promocije biće recenzenti Tomislav G. Panajotović i Milomir Marić, kao i novinar i književnik Vanja Bulić.

Knjiga “Naši u belom svetu” prvi put je objavljena pre tri decenije, takođe u izdanju Biblioteke. Zbog velikog interesovanja čitaoca i želje da saznaju gde su naši iz belog sveta, da li su među živima i da li su sa uspehom nastavili svoju karijeru, objavljeno je i dopunjeno izdanje sa 40 zanimljivih biografija Piroćanaca.

Promocija će biti održana u Domu kulture sa početkom u 18 i 30 časova.

U četvrtak, 8. aprila, na 22. Salonu knjige, održana je tribina pod nazivom „Reditelji, pisci i knjige“. Gosti tribine, u organizaciji Biblioteke, bili su Milorad Milinković, filmski reditelj i najopasniji tragač u kvizu „Potera“, i Boško Milosavljević, filmski dokumentarista i pisac.

Milinković je režirao mnoge filmove koji su obeležili poslednje decenije, između ostalih „Mrtav ladan“, „Čitulja za Eskobara“, „Patuljci sa naslovnih strana“, „Zduhač znači avantura“. Autor je i više proznih ostvarenja, a ovom prilikom, predstaviće svoj roman „Mrtav ladan i bez noge“, duhovitu priču o našoj istoriji i događajima s kraja dvadesetog veka.

Boško Milosavljević promovisaće svoj roman „Povest o Ivanu Španoviću Špancu“ a, kao autor sedam dokumentarnih filmova iz srpske i svetske istorije 20. veka, govoriće i o značaju i izradi dokumentarnih filmov, saradnji sa Draganom Bjelogrlićem, Nebojšom Glogovcem, Milošem Bikovićem, Nikitom Mihalkovim.

Fotografije sa tribine „Reditelji, pisci i knjige“ možete videti ovde.

Na konkursu Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije iz oblasti digitalizacije kulturnog nasleđa u 2021. godini, na kome je i Narodna biblioteka Pirot učestvovala sa projektom Zavičajna digitalna kolekcija, Biblioteci su odobrena sredstva u iznosu od 500.000 dinara. Cilj projekta Zavičajne digitalne kolekcije je nabavka nove i vredne opreme za digitalizaciju u vidu savremenog skenera i novog laptop računara. Trenutna oprema, koju koristimo u procesu digitalizacije stara je više od decenije, takođe je nabavljena putem projekta kod resornog ministarstva 2010. godine i više ne zadovoljava potrebe koje nameću novi programi za digitalnu pripremu i obradu građe. Neophodna oprema sada uključuje i laptop računar koji bi bio pogodnije rešenje jer bi omogućio paralelni rad sa drugog odeljenja ili eventualni rad od kuće.

U 2020. godini u Narodnoj biblioteci Pirot započet je proces prebacivanja i obrade zavičajne građe koja je digitalizovana u protekloj deceniji, kao i njeno prezentovanje putem nove unapređene onlajn aplikacije na adresi digitalna.nbpi.org.rs. Sva građa koja se nalazi na serveru Narodne biblioteke Pirot je unapred pripremljena za što lakši pregled, podeljena je u posebne kolekcije (monografske publikacije, serijske publikacije, stara i retka knjiga, neknjižna građa: slike, dopisne karte i razglednice, hartije od vrednosti, kartografska građa), pretraživa u punom tekstu, na srpskom i engleskom jeziku. Već sada je to ozbiljna digitalna biblioteka, s većom mogućnošću i prezentovanja i pretraživanja, vidljiva i javno dostupna širokom krugu ljudi, koja beleži veliku posećenost. Namenjena je kako studentima i istraživačima, tako i entuzijastima koji žele da saznaju nešto više o Pirotu i pirotskom kraju.

Ono što Biblioteka planira u budućnosti i što će nabavkom savremene opreme biti u znatnoj meri olakšano je obrada i dodavanje novih digitalnih dokumenata, kako onih koje fizički posedujemo u Biblioteci, tako i onih jedinica građe do čijih digitalnih kopija nameravamo da dođemo nastavkom saradnje sa drugim institucijama.

Obrada skenirane građe u programu ScanTailor naziv je vebinara koji je u četvrtak, 25. marta, organizovala Sekcija za digitalnu transformaciju biblioteka Bibliotekarskog društva Srbije. Vebinar je vodio Milan Jovanović, bibliotekar Narodne biblioteke Pirot. ScanTailor je poseban program, napravljen s ciljem da objedini funkcije koje su neophodne za pripremu skeniranog materijala za dalju obradu i objavu. Svi ovi procesi su automatizovani, ubrzavaju proces rada i eliminišu potrebu za korišćenjem više programa. Radno okruženje je intuitivno i prilagođeno korisniku.                

Kako je veliki broj bibliotekara iskazao zainteresovanost za ovu temu i prisustvo vebinaru, vebinar će biti ponovljen 1. aprila.

Svetski dan čitanja naglas je obeležen 3. februara, a Narodna biblioteka Pirot proslavila ga je upravo – čitajući sa decom. Uz bajke braće Grim, poeziju Duška Radovića, Dragana Lukića i Ljubivoja Ršumovića, bibliotekar Marija Šarović, družila se s prvacima OŠ “Vuk Karadžić”.

Čitanje naglas ne samo da poboljšava moć čitanja kao kognitivnog procesa, već ih i društveno zbližava, dozvoljavajući da u isto vreme deca dožive i subjektivno i zajedničko iskustvo.

Čitanje naglas je ključna metoda za razvijanje čitalačkih navika. Ono takođe doprinosi da proces čitanja bude aktivniji. Dok slušaju mališani maštaju o ljudima, mestima i situacijama koje nisu upoznali i doživeli. Radnja pesme ili priče je u centru detetove pažnje i izvor je korisnog i uzbudljivog iskustva. Time se proširuje  rečnik najmlađih, a mališani se upoznaju sa bogatstvom i lepotom književnog jezika.  Na ovaj način se radi i na prevenciji teškoća u čitanju. Čitanje naglas razvija maštu i kritičko mišljenje kod dece, a naročito je dragoceno u kombinaciji sa razgovorom o pročitanom tekstu.  

Fotografije druženja sa prvacima možete pogledati ovde.

    Iz štampe je izašao 45. broj Pirotskog zbornika sa devet priloga iz raznih oblasti prirodnih i društveno-humanističkih nauka koji obrađuju različite teme vezane za pirotski kraj. Marija Marković sa niškog Prirodno-matematičkog fakulteta i njeni saradnici koautori su rada o upotrebi divlje ruže u etnomedicini Pirotskog okruga. Branko Miladinović iz Geološkog zavoda Srbije piše o mineralizovanoj vodi u Gornjem Striževcu kod Babušnice. Davor Lazarević se bavi parametrima mortaliteta stanovništva pirotske varoši u periodu 1879-1889. godina. Dragana Frfulanović, Milena Savić i Predrag Đorđević sa leskovačke Akademije strukovnih studija pišu o pirotskom ćilimu kao vizuelnom simbolu u savremenom modnom dizajnu. Ljubinko Rakonjac sa beogradskog Instituta za šumarstvo i njegov autorski tim istraživali su požarište bukove šume druge godine posle požara na planini Vidlič. „Pokušaji oživljavanja torlačkog identiteta u pirotskom kraju 90-ih godina XX veka“ je naslov rada Dejana Krstića iz Zaječara. Goran Nikolić je istraživao zbirku kopija dokumenata Ilije Nikolića. Elena Vasić Petrović iz niškog Zavoda za zaštitu spomenika kulture piše o prezentaciji Pirotske tvrđave modernim tehnologijama i formiranju izložbenih postavki u njemu. Zoran Džunić iz Beograda se bavi nekim aspektima korišćenja brenda Via Militaris u turističke svrhe.

Pirotski zbornik, publikacija Narodne biblioteke Pirot, jedini je kategorizovani naučni časopis u Pirotskom okrugu.

Pun tekst Zbornika ili njegove pojedinačne članke možete preuzeti ovde, ukoliko želite da Zbornik pregledate ili pretražujete po zadatom pojmu to možete učiniti na strani naše zavičajne digitalne kolekcije.